Žena na stupu srama

Žena na stupu srama – četrdesete su godine XX. stoljeća, Europom bukti Drugi svjetski rat, a dvije žene, Kathrin i Frieda, pokušavaju održavati veliko seosko imanje. Kathrinin suprug Heinrich vojnik je njemačkoga Wehrmachta i povremeno s fronta dolazi kući te pripovijeda o okrutnome ubijanju civila u kojem i sam ponosno sudjeluje. Nježna i osjetljiva Kathrin prema njemu osjeća sve veći prezir, a kada im dopremi ratnoga zarobljenika, Ukrajinca Alekseja, da poput roba obrađuje njihova polja, Kathrin shvaća koliko se mržnja uvukla u sve pore seoskoga života. Dvoje mladih ljudi, povezanih nevoljom, upušta se u ljubavni odnos koji će ubrzo biti razotkriven, a posljedice pogubne za sve uključene strane…

Jedan od prvih romana Brigitte Reimann, njemačke spisateljice svjetskoga glasa čija se djela danas svrstavaju među klasike poslijeratne književnosti, naizgled je jednostavna i potresna priča o zabranjenoj ljubavi. No to je i roman o ljudima zavedenima ideologijom, o važnosti milosrđa i u najtežim uvjetima, o tome da i u neprijatelju treba vidjeti – čovjeka.

„Ova je knjiga tako lijep, tanak svezak, no sadržava koncentrat povijesti ranoga XX. stoljeća. Jednostavna priča, naizgled bez napora pretočena na papir, koja istodobno pršti snagom – to je veliki talent Brigitte Reimann: učiniti društvene nemire, nezadovoljstva i okrutnosti opipljivima kroz samo nekoliko likova.“ – Carolin Würfel

„Ona je uzbudljiva, ali neobično zapostavljena autorica, koju u Njemačkoj nikada nisu prestali objavljivati, no ostalima ipak predstavlja otkriće.“ – Ka Bradley, urednica
Penguin Classicsa, Guardian

„Ovim je romanom Brigitte Reimann 1956. godine uvalila ‘vrući krumpir’ njemačkoj poslijeratnoj književnosti, i ujedno doživjela da on postane bestseler.“ – Aufbau Verlag

O autorici:

Brigitte Reimann (Magdeburg, 1933. – Berlin, 1973.) cijenjena je njemačka autorica koju danas smatraju modernim klasikom. Počela je pisati već s četrnaest godina, a njezina prva knjiga – drame – objavljena je kad joj je bilo tek sedamnaest. Roman Geschwister (1963.), o podijeljenoj Njemačkoj nakon II. svjetskog rata, bio je jedan od najkontroverznijih romana toga doba. Uz roman Žena na stupu srama (1956.), u njezinu se književnom opusu osobito ističu opširni dnevnici, objavljeni pod naslovima Alles schmeckt nach Abschied i Ich bedaure nichts. Dobitnica je mnogih literarnih nagrada, a prema njezinim djelima snimljeno je više filmova. Umrla je u dobi od samo 39 godina, ostavivši za sobom remek-djelo književnog stvaralaštva, nedovršeni, posthumno objavljeni roman Franziska Linkerhand.