Priče iz Alhambre

Nadaleko poznato djelo slavna američkog pisca, biografa i povjesničara Washingtona Irvinga, Priče iz Alhambre, proslavile su ne samo istoimenu, drevnu palaču nego i cijelu veličanstvenu Andaluziju. Nadahnute su Irvingovim diplomatskim boravkom u Španjolskoj u prvoj polovici 19. st., kada mu se otvorila mogućnost putovanja pitoresknim, mitskim andaluzijskim prostorom, u kojem je na svakom kamenu vidljiv sraz španjolskih i maurskih utjecaja. Tijekom proljeća i ljeta 1829. on dobiva dozvolu boravka u maurskoj citadeli Alhambri, čije se crvene zidine uzdižu ponad znamenite Granade, a koju je autor s pravom prozvao „jednim od najčudesnijih, najromantičnijih i najljupkijih mjesta na kugli zemaljskoj“. Ova bogata zbirka, u kojoj se vješto isprepliću povijesni događaji i slikoviti zapisi, oslanja se na španjolski i maurski folklor, povijest, vodiče i anegdote koje je nadahnuti Irving skupio družeći se s tamošnjim pukom. Riječ je o iznimno šarmantnu i zavodljivu štivu koje će svakog putnika namjernika nagnati da krene autorovim stopama.

„Ova je knjiga imala ključnu ulogu u vraćanju Alhambre zapadnim čitateljima.“ – David Wales

O autoru:

Washington Irving (1783. – 1859.)
američki je pisac, esejist, biograf, povjesničar i diplomat u ranom razdoblju 19. stoljeća. Rođen je i odrastao u New Yorku. Pisanjem se počeo baviti u mladosti, a potpisivao se različitim pseudonimima. Najznačajnija djela kojima je stekao popularnost su A History of New-York from the Beginning of the World to the End of the Dutch Dynasty (1809.) i The Sketch Book of Geoffrey Crayon (1819.–20.) U dva je navrata boravio u Španjolskoj kao diplomat: 1826. – 1832. i 1842. – 1846. Tada su, potpisana pravim imenom, nastala njegova povijesna djela o Španjolskoj iz 15. stoljeća, u kojima se bavio Kolumbom, Alhambrom te odnosom Španjolaca i Maura. Nakon povratka u Ameriku bpisao je putopise, djela o povijesti SAD-a te biografije povijesnih ličnosti: Olivera Goldsmitha, Muhameda i Georgea Washingtona. Na njegov su stil utjecali engleski esejisti 18. st., a sam je, kao vrstan pripovjedač, utro put američkomu romantizmu polovicom 19. st. Cijenjen u Americi i Velikoj Britaniji, zalagao se za pisanje kao samostalno i legitimno zanimanje te jačanje zakona o zaštiti autorskih prava.